<< Sadržaj

 

NAČIN GLEDANJA: AUSTRIJSKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA

Denis Visintin

 

Stupanjem na snagu franjevačkog katastra došlo je do radikalne obnove porezne politike. Poreznu taksu na agrarne prinose podmirivao je sam poljoprivrednik/porezni obveznik. 1848. god., novim zakonom (Zakon o rasterećenju zemlje - leggi sull'esonero del suolo), ukinute su i posljednje feudalne obaveze pučanstva. Na te je događaje bitno utjecala Francuska revolucija i Napoleonovo doba.
Uspješno su prevladane poteškoće u istarskom gospodarstvu, osobito teška krizna 1917. godina, godina "tifusa i gladi". Istarska se poljoprivreda uspješno suprotstavila tim nepogodama, dok je južni dio poluotoka bio suočen s takozvanim banditizmom (Poreč, Rovinj, Bale, Vodnjan, Pula). U toj godini uveden je i uzgoj krumpira, a povećava se i prinos kukuruza.
No, početkom stoljeća neki su austrijski potezi u poljoprivredi imali negativan utjecaj. Naime, francuske su vlasti uvele poreznu taksu u poljoprivredi, a s druge su strane ukinule feudalne obaveze pučanstva (laičku i crkvenu desetinu), dok su Austrijanci zadržali poreznu taksu i ponovo uveli feudalne obveze, koje su kasnije bile ukinute, i time doveli poljoprivrednike u težak položaj. Valja napomenuti da su u bivšim mletačkim istarskim područjima poljoprivredni posjedi bili uglavnom u vlasništvu feudalnih vlastelina i poljoprivrednika, koji su se neposredno ili posredno bavili poljoprivredom, dok je u tzv. austrijskom dijelu situacija tada bila sasvim drugačija, tj. zemljište je bilo isključivo u posjedu feudalaca koji bi zaprimili i feudalne obveze.
Istarsko je vino bilo poznato još od rimskog doba, a dobro se održavalo do pojave pepelnice (1852. god.). O toj se bolesti dosta raspravljalo, a primjena sredstava za njezino suzbijanje bila je dosta slaba, dijelom i zbog neznanja. Austrijanci su znali dolaziti u Istru da bi nabavili koparski i momjanski muškat te muškat ili teran i refošk iz Svetvičente. Inače, istarsko se vino prodavao u Veneciji, Goriciji, i u Karniji, a polovicom XIX. st. pokušalo se s komercijalizacijom vina i na ostalim tržištima, pomoću jedne tršćanske tvrtke, a od 1875. i u Francuskoj. Te godine, otvorena je Enološka istarska stanica u eksperimentalne svrhe u Poreču. Otvaranje istarske pruge 1876 god. pozitivno je utjecalo na razvoj vinogradarstva. Ipak, austrijska je komisija, na državnoj izložbi u Bolzanu 1884., negativno procijenila kvalitetu istarskog vina. Prije toga, 1880., pojavila se filoxera vastatrix. Po francuskom primjeru bolest se pokušavala suzbiti cijepljenjem američke loze. U Poreču se osniva Poljoprivredni institut (koji je, između ostalog, davao poticaj uvođenju stranih vinovih loza), a kasnije i Poljoprivredna škola te Društvo za poljoprivredu Istre i agrarna banka. Zahvaljujući novim prerađivačkim tehnikama vinifikacije, koje je proučavao Carlo Hugues, te berbom terana u punoj zrelosti grožđa, poboljšala se kvaliteta vina, a početkom XX. st. otvaraju se i vinarski podrumi.
Inače, krajem 19. stoljeća austrougarska se poljoprivreda općenito, a u okviru nje i istarska, našla pred novim i velikim iskušenjima, suočivši se s liberalizacijom unutrašnjeg i međunarodnog ekonomskog tržišta. U tom se smislu u najizloženijem položaju našlo upravo vinogradarstvo. Posjedi manje ili srednje veličine morali su se udružiti da bi se lakše suprotstavili unutrašnjoj i međunarodnoj konkurenciji, pa su stoga nastajale poljoprivredne zadruge i vinarski podrumi. S druge strane, konkurenciji i modernoj tržnoj politici lako su se mogli oduprijeti veći posjedi kojima je jedini problem ostao modernizacija prerade poljoprivrednih proizvoda. Što se vinarskih podruma tiče, radilo se o ekonomskim institucijama s ciljem (osim za udruživanje) modernizacije prerađivačkih vinarskih tehnika, te uspješnije komercijalizacije vina. Osim toga te su udruge nastojale pružiti pomoć posjednicima koji bi zatražili poljoprivredne kredite. Može se, dakle, zaključiti, da su te udruge značajno doprinijele razvoju i modernizaciji istarske poljoprivrede i poljoprivrednih posjednika, te njihovim autonomnim ekonomskim težnjama. Početkom 20. stoljeća u Istri se već organiziraju i prve izložbe vina domaće proizvodnje (na primjer u Pazinu, 1901.)

Maslinarstvo se razvijalo naročito na Bujštini, Piranštini i na pulskom području. U prvoj polovici 19. st. lokalne su vlasti poduzele razne inicijative u cilju razvijanja maslinarstva. U godinama kada je vinogradarstvo bilo pogođeno pepelnicom, značajnija je bila uloga maslinarstva, jer je bogat urod maslina i proizvodnja maslinovog ulja spasila poluotok od katastrofe. Na usavršavanje proizvodnje ulja prešlo se, kako se čini, oko 1860. god.. Tako je u Rovinju, na Otoku sv. Andrije, podignuta "fabrika" ulja s prešom, a zatim je u Cresu uvedena preša na parni pogon. I kanonik Stanković je uložio mnogo truda oko pronalaska modernog i efikasnijeg tijeska za masline i proizvodnju ulja.
Posebno poglavlje predstavlja izumitelj brodskog vijka J. Reissel, koji je izradio niz prijedloga i projekata za unapređenje poljoprivrede. Predložio je plug koji je s minimalnom upotrebom snage dobro orao, a k tome je istovremeno i drobio zemlju, a uz to i više varijanti savršenih tijeskova za vino i ulje.
Uzgoj duda, čijim se lišćem hranio dudov svilac, razvio se na zapadnom dijelu istarskog poluotoka, naročito izmedu 1825.-30. god. Način uzgoja dudova svilca nije bio usavršen. Ta je industrija 1852. god. bila pogođena atrofijom svilenih buba, pa je zaustavljen njen razvoj.
U 19. provodi se i rotacija kultura. To se provodilo,npr., sijanjem žitarica na jesen u jednoj godini, a kukuruza iduće godine na istom terenu.

Valja istaknuti istarske šuplje mjere, utemeljene još u rimsko doba, a poboljšane, razvijene i modificirane u vrijeme mletačke i habsburške vladavine, koje su bile u upotrebi u istarskom agraru do prije nekoliko desetljeća. To su, primjerice, joch, klafter, centiner, pfound, itd. Valja napomenuti da je, osim seminara za usavršavanje koje su vlasti organizirale u prostorijama pučkih škola, posebna pozornost bila posvećena agrarnoj ekonomiji, koja je bila obvezan predmet učenja u muškim pučkim školama.
U cjelini se može, dakle, ustanoviti da je austrijski utjecaj u poljoprivredi, te uopće u socijalnom i ekonomskom životu Istre bio vrlo velik.

 

<< Sadržaj