O muzeju
Etnografski muzej Istre djeluje od 1962. godine. Djelatnost Etnografskog muzej Istre obuhvaća prikupljanje, čuvanje, dokumentaciju, interpretaciju i prezentaciju materijalne i nematerijalne kulturne baštine istarskog poluotoka. Misija Muzeja ogleda se u njegovanju tradicijske kulture Istre i istraživanju suvremenih kulturoloških pojavnosti. Posvećenost edukaciji i aktivnoj suradnji s lokalnom zajednicom temelj su muzejskog poslanja i postojanja, te neizostavna smjernica razvoja Etnografskog muzeja Istre u budućnosti.
Muzej čuva etnografsku građu s fundusom od 8000 predmeta, u prvom redu tekstila, poljoprivrednog alata, te predmeta iz svakodnevnog života istarskog sela s kraja XIX. i početka XX. stoljeća (lončarski, stolarski, kovački proizvodi kao i primjeri tradicionalnog rukotvorstva). Muzej ima i veću zbirku suvenira, tradicijskih glazbala, razglednica i čestitki. U prizemlju Kaštela smještene su stolarska i kovačka radionica. U kovačkoj radionici može se vidjeti kovačka peć, razni alati i predmeti koje su izrađivali kovači. Na drugom katu nalazi se novi Stalni postav, prostorije za povremene izložbe i radionice.
Povijest muzeja
Pazinski Kaštel, srednjevjekovna utvrda, smješten je iznad kraškog ponora zvanog Pazinska jama. Građen je kao nepravilni pravokutnik koji omeđuje prostrano unutarnje dvorište. Prvi put se spominje u ispravi iz 983.g. kojom Oton II. potvrđuje darovnicu posjeda porečkom biskupu. Sredinom XII. st. darovnicom postaje vlasništvo izvjesnog Meiharda, da bi krajem stoljeća, udajom, posjed prešao u vlasništvo goričkih grofova, sve do 1373.g. kada nasljednim ugovorom pripada kući Habsburgovca.
U ratu s Venecijom 1508-1516.g. utvrda je teško oštećena, a 1533.g. prelazi u vlasništvo A. Mosconija i tada se obavljaju najveći radovi na poboljšanju uvjeta stanovanja i obrane. Godine 1639. izvedena je kapelica sv. Marije Djevice s drvenim oltarom u niši viteške dvorane u drugoj etaži. 1766.g. Knežiju kupuje talijanska obitelj Montecuccoli iz Modene koja je posjed zadržala do 1945. U dugoj povijesti Kaštel je pored važne obrambene uloge imao i funkciju sjedišta vlasti, dakle, javnu i stambenu namjenu. Neko vrijeme služio je kao zatvor, a u ratnim vremenima i kao zbjeg. U poslijeratno vrijeme preuzeo je funkciju muzejskog izložbenog prostora. Od 1962. godine u njemu je smješten Etnografski muzej Istre.