Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre od svojeg osnutka 20. lipnja 2011. godine u Pićnu svoje zadatke usmjerava ka jasnijem razumijevanju nematerijalne kulture i stvaranju novog prostora za njeno argumentiranije prihvaćanje i predstavljanje. Nematerijalna kultura podrazumijeva životnu snagu znanja i praksi koje se prenašaju s generacije na generaciju i u konstantnom su pokretu. Ona ne miruje, dinamično poprima nove oblike i nijanse koje joj zadaju ljudi kao odgovor na svoj ambijent, na interakciju s prirodom i s povijesti. Nematerijalna kultura je esencija identiteta zajednice, a kroz njene se vrijednosti jačaju svijest o važnosti poštivanja različitosti kultura i poticanja kreativnih potencijala.
Uz one elemente nematerijalne kulture koje propisuje UNESCO-va konvencija za očuvanje i zaštitu nematerijalne kulturne baštine (usmeni izrazi i tradicija, odnosno - usmene književnosti, koje uključuju i jezik; izvedbene umjetnosti- glazba, ples, kazalište; društvene navade; običaji; rituali; proslave; znanja i uz njih vezani postupci o prirodi i svemiru te tradicijsko rukotvorstvo, znanja i vještine), Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre nastoji pažljivo promišljati i znanstveno unaprijediti proučavanje onih fenomena nematerijalne kulture koji svoje mjesto pronalaze u urbanom ambijentu.
Jednako nam je stoga važno pažnju usmjeriti na kanat na tanko i debelo, kao i na vlaški i žejanski jezik, Uljanikovce, igru šćinki, vodnjanske basse, gunjce, stanovnike pulskog Rojca, brojalice, bestemie, tradiciju filma Arene, skokove u more, berbu maslina, trganje grožđa, pripremu supe, soljenje srdela, izradu kažuna…Prizvati sjećanje na utrke s karićem, potražiti ga kod današnjih skejtera, krenuti u potragu za pričama i legendama, kao i za tartufarima i šparugarima…Prizvati štrige iz sjećanja i vjerovanja, upoznati bolje manjinske entitete i pozornije čuti njihove živote…
Sve to Centar čini kroz svoje četiri osnovne djelatnosti u fokusu kojih stoje pripadnici lokalnih zajednica, grupe, skupine i pojedinci koji aktivno sudjeluju u tumačenju svojeg identiteta i(li) identiteta svoje zajednice. Oni su ključni čimbenik u predlaganju i određivanju načina i mjera na temelju kojih će se tretirati aspekti njihove kulture. Resori Centra su: istraživačka, arhivska i dokumentacijska, savjetodavna i edukacijska te produkcijska djelatnost. Kroz ova se područja rada, jednakim intenzitetom potrebe i važnosti te promatranjem cjelokupnog kulturnog konteksta, njeguju i ostvaruju: postojanost živosti tradicija i razvoj kreativnosti; dokumentiranje, pohranjivanje i analiza postojećeg materijala čiji se sadržaj primarno dotiče prostora Istre, a pohranjen je u zemlji i inozemstvu; stvaranje i razvijanje novih zbirki dokumenata nematerijalne kulture Istre; edukativni programi i savjeti za one koji se svojim radom dotiču nematerijalne kulture u Istri; stručni skupovi, programi i manifestacije; produkcija i izdavaštvo; lokalna, regionalna, nacionalna, prekogranična i međunarodna suradnja sa sadržajno bliskim strukturama i pojedincima.
Osnivanje Centra za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre rezultat je usvajanja dokumenta Istarske kulturne strategije Istarske županije, odnosno uvrštenja Dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja na UNESCO- ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009. godine, kao i potrebe aktualiziranja, osuvremenjivanja i razvijanja muzejskih djelatnosti